Fizička aktivnost na radnom mestu

Fizička aktivnost bilo kog tipa dobra je za naše opšte zdravlje, fizičko i mentalno. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da odrasli od 18 do 64 godine treba da imaju najmanje 150 minuta umerene fizičke aktinosti svake nedelje. Ovo vreme se može podeliti na sesije i da fizičku aktivnost rasporedimo na 30 minuta dnevno, pet dana u nedelji. Za zdrav razvoj deci i adolescenima treba bar 60 minuta umerene do visokointenzivne telesne aktivnosti u vidu igara ili različitih sportskih aktivnosti. dok se odraslima nakon navršene 65. godine preporučuju i dodatne vežbe za ravnotežu.

Fizička aktivnosti može:

  • poboljšati san
  • održavati idealnu težinu
  • upravljati stresom
  • poboljšati kvalitet života
  • preduprediti bolove u zglobovima i leđima
  • smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti koje su posledica gojaznosti, kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2

Povrede i deformacije na random mestu nisu ograničene samo na teške fizičke poslove. Mogu se pojaviti u svim vrstama industrija i radnih okruženja, uključujući kancelarijske prostore. Ponavljani pokreti, nepravilno držanje i isti položaj tela mogu uzrokovati ili pogoršati mišićno-skeletne poremećaje.

Moderno radno mesto je prostor koji podstiče sedentarni način života gde radnici satima sede za radnim stolovima.

Aktivni zaposleni mogu dovesti do

  • smanjena bolovanja
  • povećane produktivnosti
  • manje fluktuacije zaposlenih
  • višeg morala

Navike koje gradimo za našim stolom, posebno dok sedimo, mogu doprineti nelagodnosti i zdravstvenim problemima, uključujući: bol u vratu i ramenima, gojaznost, mišićno-koštane poremećaje, stres, bol u krstima i sindrom karpalnog tunela.

Kako biste izbegli neprijatnosti, predlaže se da kretanje i istezanje postanu svakodnevna navika radnog života. Za početak, možete podesiti tajmer koji će vas podsetiti da brzo hodate ili se istegnete.

Istezanje tricepsa (unutrašnji deo nadlaktice)

  1. Podignite ruku i savijte je tako da vam ruka doseže suprotnu stranu
  2. Koristite drugu ruku i povucite lakat prema glavi
  3. Držite 10 do 30 sekundi
  4. Ponovite na drugoj strani

Istezanje donjeg dela leđa

  1. Ispružite ruku iznad glave
  2. Dođite do suprotne strane
  3. Držite 10 do 30 sekundi
  4. Ponovite na drugoj strani

Istezanje gornjeg dela tela i ruku

  1. Spojite ruke iznad glave sa dlanovima okrenutim ka spolja
  2. Gurnite ruke gore, istezanje prema gore
  3. Zadržite pozu 10 do 30 sekundi

Istezanje ramena

  1. Spojite ruke iza leđa
  2. Isturite grudi napolje i podignite bradu
  3. Zadržite pozu 10 do 30 sekundi

Istezanje vrata

Kako biste razmrdali mišiće počnite laganim spuštanjem glave ka grudima, tako da osetite zatezanje, pa je polako vratite u početni položaj i pokušajte da je nagnete unazad što više možete. Nakon toga uradite barem po dva puta po dijagonalama, dakle spuštajte glavu ka ramenima, pa lagano unazad. Kada završite, ali možete i nešto kasnije, napravite pun krug do tačaka zatezanja. Ako ste u mogućnosti, pokušajte da ustanete od stola svakih 20 minuta i isteglite noge i zglobove. Kada dugo sedite, usporava se metabolizam, što utiče na sposobnost tela da reguliše nivo šećera u krvi i krvni pritisak. Cilj ovih vežbi je da smanji slbljenje mišića, dobijanja problema sa varenjem, nepravilno držanje i različe bolove.

Podeli:

Proveri svoj balans

BMI kalkulator

Izračunajte indeks telesne mase i saznajte u kojoj ste kategoriji.

Kalkulator potrošnje kalorija

Procena potrošnje kalorija na osnovu aktivnosti i težine.

Balansirana ishrana

Zdrava ishrana ne mora da bude komplikovana: Kako organizovati obroke tokom radne nedelje?

U ubrzanoj svakodnevici gde radna nedelja donosi brojne obaveze, sastanke i rokove, zdrava ishrana nam često deluje kao...

Wellbeing

Kada dan postane kraći: Kako sačuvati energiju, koncentraciju i dobre navike tokom jeseni?

Sa dolaskom jeseni i pomeranjem satova, naši dani postaju primetno kraći, a veći deo radnog vremena provodimo u...