U Beogradu, 23. februara 2026. nacionalni projekat „Teži ravnoteži“ predstavljen je članovima HR zajednice na jednom od najvažnijih događaja u oblasti upravljanja ljudskim resursima u Srbiji i regionu. Tema izlaganja, „Zdravlje zaposlenih: ključni faktor poslovnog uspeha“, otvorila je razgovor o strateškoj ulozi kompanija u očuvanju i unapređenju zdravlja zaposlenih.
Dimitrije Ivanović iz Privredne komore Srbije istakao je da zdravlje zaposlenih više nije isključivo lično pitanje, već strateška tema koja direktno utiče na produktivnost, ekonomiju i dugoročnu održivost kompanija. Apsentizam (odsustvo sa posla zbog bolesti) i prezentizam (rad uprkos zdravstvenim problemima) predstavljaju značajne izazove savremenog poslovanja, pri čemu prezentizam često generiše veće indirektne troškove od samog odsustva.
Nezarazne hronične bolesti (NCD), posebno gojaznost i sedentarni način života, ključni su faktori koji utiču na odsustva i produktivnost, a ekonomski teret za državu može da dostigne i do 2,2% BDP-a. Statistike pokazuju da žene češće odsustvuju zbog zdravstvenih razloga, a osobe sa prekomernom težinom, dijabetesom ili visokim krvnim pritiskom češće su odsutne, što predstavlja izazov i za poslodavce i za nacionalni zdravstveni sistem.
HR kao poluga prevencije
Nacionalni projekat „Teži ravnoteži“ nastao je kao potreba industrije da podrži Nacionalni program za prevenciju gojaznosti kod dece i odraslih, koji je 2018. godine pokrenulo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Projekat ističe da HR funkcija u kompanijama može predstavljati ključnu polugu prevencije: oblikovanjem stimulativnog i podržavajućeg radnog okruženja HR omogućava zdravije navike, smanjuje apsentizam i prezentizam i podiže ukupnu energiju i produktivnost tima.
Praktične HR inicijative uključuju:
• Ishrana: zdrave opcije u kantinama i automatima, jasna oznaka obroka, subvencionisani obroci, voće i voda kao „default“ na sastancima.
• Kretanje: fleksibilne pauze za šetnju i vežbanje, grupne aktivnosti, „aktivni sastanci“, ergonomija i stajaći stolovi opcije.
• Mentalno zdravlje: realna očekivanja i radno opterećenje, psihološka podrška, edukacija o snu i oporavku, fleksibilno radno vreme.
• Prevencija: dobrovoljni preventivni pregledi, rana intervencija i saradnja sa zdravstvenim institucijama.
Studije OECD i WHO pokazuju da kompanije koje sistemski ulažu u wellbeing programe beleže povraćaj investicije u rasponu od 2:1 do 4:1, kroz smanjenje direktnih i indirektnih troškova. Rana intervencija kod rizičnih grupa može smanjiti verovatnoću razvoja hroničnih bolesti do 40% u periodu od dve do tri godine.
„Zdravlje zaposlenih je investicija u produktivnost i dugoročnu održivost kompanija. HR sektor oblikuje radno okruženje i stvara kulturu u kojoj briga o fizičkom i mentalnom zdravlju nije dodatna aktivnost, već sastavni deo poslovne strategije“, istakao je Dimitrije Ivanović.
