Veliki je broj istraživanja i studija koje dokazuju da joga pomaže kod mnogih fizičkih i psihičkih nelagodnosti i disfunkcija. Ukratko, joga je odlična preventivna aktivnost, koja može sprečiti ili ublažiti razna oboljenja i mnogi zdravstveni stručnjaci je toplo preporučuju.
Iskoristite lepe letnje dane za vežbanje joge napolju. Ukoliko ipak više volite vežbanje u kućnim uslovima ili ste se do sada zadovoljavali tim izgovorom, sada je vreme da uvedete nov pristup svakodnevici jer se ova fizička aktivnost može raditi bilo gde.
Šta je to joga?
Reč joga potiče od sanskritske reči yuj ili yuk, što znači ujediniti. Svrha joge predstavlja jedinstvo tela, srca i uma, tj. harmoniju fizičkih radnji, emocija i misli. Tokom godina joga je evoluirala u različite oblike (pravce) čime nam pruža mogućnost da odaberemo onaj koji svakome od nas najviše odgovara. Joga je popularna aktivnost za sportiste, decu i odrasle i može se prilagoditi tako da odgovara svim nivoima fizičke spremnosti. Joga je vežba uma, tela i duha i ona je sve ono što vi želite da bude. Ona služi vašim potrebama, bilo da je to refleksivna meditacija ili samo dobra vežba. Pod pojmom joge danas se uglavnom podrazumeva Hatha Yoga koja je samo jedna od mnogih grana joge koje postoje.
Joga kao fizička aktivnost
Tokom izvođenja joga vežbi dolazi do statičkih mišićnih kontrakcija koje dovode do jačanja i oblikovanja mišića. Prilikom statičkih kontrakcija dolazi do eliminacije spoljašnjih i unutrašnjih reakcija koje pomažu mišićnu kontrakciju tako da je celokupna kontrakcija rezultat mišićne aktivacije što dovodi do povećanja u mišićnoj sili. Joga poze dovode do jačanja kako gornjeg tako i donjeg dela tela i jačanja abdominalnih mišića koji su značajni za pravilno držanje tela. Pored jačanja mišića određene joga vežbe izdužuju mišiće i pospešuju fleksibilnost. One pozitivno deluju na jačanje i fleksibilnosti i popravljaju držanje što dovodi do manjeg opterećenja kičme i sprečava i ublažava tegobe kao što su bol u leđima, vratu, ramenima i zglobovima. Joga nam, takođe, pomaže da budemo svesniji svog tela, da primetimo kada smo se pogrbili ili kada su nam mišići pod tenzijom. Prilikom izvođenja joga vežbi mi usklađujemo disanje sa pokretom što dovodi do snižavanja krvnog pritiska.
Pozitivan uticaj joge na psihičko zdravlje
Joga je disciplina koja se zasniva na jedinstvu uma, tela i duha. Ona može da nam pomogne da shvatimo naš unutrašnji svet kroz različite tehnike koje uključuju meditaciju, položaje tela, disanje i koncentraciju. Istraživanja su pokazala da redovno praktikovanje joge dovodi do smanjenja depresivnog raspoloženja usled povećanja nivoa serotonina i smanjenja nivoa kortizola. Joga nas podstiče da se opustimo, usporimo disanje i fokusiramo na sadašnjost. Ovakve vežbe, vođena relaksacija i meditacija pozitivno utiču na naš nervni sistem, što će dovesti do boljeg sna, smanjenje umora i stresa, veće sposobnosti u rešavanju problema i viši nivo koncentracije jer ćemo biti manje ometeni svojim mislima. Moderni psihoterapijski pravci koriste tehnike koje potiču iz joge kao što su tehnike relaksacije i puna svesnost (eng. mindfulness).
Joga pospešuje pravilnije i dublje disanje
Tokom vežbanja Joge teži se sporijem i dubljem disanju, što je drugačije od uobičajenog disanja prilikom praktikovanja nekog sporta ili fitness programa.
Sporije i dublje disanje vodi smirivanju nervnog sistema, što je svima nama preko potrebno u današnje vreme. Međutim, praktikovanje ovakvog načina disanja tokom vežbanja joge, čini i naše svakodnevno disanje mnogo efikasnijim. Dodatno, kod ovakvog načina disanja nema dovoljno vremena da se efikasno izvrši razmena gasova u plućima.
Pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem
Poznato je da aerobna aktivnost ima važan uticaj na prevenciju i lečenje kardiovaskularnih oboljenja. Dinamični stilovi joge, gde se vežba energično, odnosno gde se joga položaji ne zadržavaju dugo, upravo potenciraju aerobnu aktivnost. Izvodeći poze na ovaj način, broj otkucaja srca se dovodi u aerobnu zonu što pozitivno utiče na kardiovaskularni sistem.
Čak i statičnije poze joge u kojima broj otkucaja srca ne dolazi do aerobne zone mogu poboljšati kardiovaskularni sistem. Studije ukazuju da vežbanje joge snižava broj otkucaja srca u mirovanju i da povećava maksimalni unos kiseonika kao i izdržljivost tokom vežbanja, što su sve indikatori povećane aerobne aktivnosti.
Joga opušta nervni sistem
Kombinacijom stimulišućih i relaksirajućih joga vežbi, tonira se nervni sistem, odnosno daje mu se fleksibilnost. Drugim rečima, dolazi do finog podešavanja autonomnog nervnog sistema (ANS) tako da on ima sposobnost da odgovori na stres koji nosi svakodnevni život, pravilnim radom i po potrebi aktiviranjem simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema.
Joga podstiče zdrave životne navike
Joga vodi ka boljem psihofizičkom stanju, ali i većoj osetljivosti na to šta našem telu i umu prija, a šta ne. Zbog toga su joga vežbači ohrabreni da usvajaju zdrave životne navike, a da menjaju one koje im ne donose dobro. Ljudi koji praktikuju jogu se generalno više kreću, vode računa o ishrani, i to ne samo o količini već i o kvalitetu hrane koju unose. Česti su slučajevi da joga vežbači napuštaju dugogodišnje loše navike kao što su pušenje ili prekomerna upotreba alkohola.
5 minuta za sebe
“Ne mogu, nemam vremena!” je rečenica koju svi izgovaramo i to nažalost, sve češće. Posao ume da bude stresan, uvek postoji mnogo stvari koje je potrebno uraditi, a premalo vremena. Vremenom ovo počinje značajno da utiče na kvalitet života. Tokom određenog perioda može nam se učiniti i da dobro funkcionišemo pod stresom i da imamo neke koristi od ovih napetih situacija jer nam pumpaju adrenalin i podstiču nas da stvari završavamo u roku. Ali, vremenom ovo može dovesti do sindroma sagorevanja. Možemo biti mnogo produktivniji dugoročno ukoliko uspemo da ostanemo mirni i bez stresa. Za to je dovoljno samo 5 minuta fizičke aktivnosti ili meditacije. Svako ima barem 5 minuta vremena da se umiri i snizi krvni pritisak. Nije potrebno da odradite ceo trening od sat vremena, dovoljno je da uradite nekoliko pozdrava suncu ili kratku meditaciju i učinićete značajnu stvar za sebe i svoje telo. Kada meditiramo mi aktiviramo parasimpatički nervni sistem koji pokreće telesne funkcije za “odmor i varenje”. Upravo zbog toga i kratak vremenski period može imati značajan uticaj na usporavanje rada srca, smirivanje uma i dozvoljavanje telu da bude u miru.