Ostave naših baka tradicionalno su hladne dane ponosno dočekivale pune sušene paprika, turšije, kompota, džemova i crvenog zlata – ajvara.
U vremenima kada je čuvanje i skladištenje hrane bilo ograničeno, veština pravljenja zimnice je dolazila do izražaja. Sušenjem, zaslađivanjem, soljenjem voća i povrća kao i prirodnom fermentacijom namirnica naši preci su obezbeđivali dovoljne količine hranljivih materija sezonskih namirnica za upotrebu van sezone.
Pitanje kako doskočiti izazovu da se tokom zimskih dana unesu svi nutritijenti važni za pravilno funkcionisanje organizma i dobar imunitet se zadržalo i u savremenom dobu. Upravo je zimnica pravljena na tradicionalan način ta koja može doprineti našem imunitetu tokom perioda godine rezervisanom za virusne infekcije.

Zimnica kao eliksir zdravlja
Kako zimnica pomaže našem imunitetu? Kišeljenjem povrća, odnosno procesom laktofermentacije, skrob i šećeri iz povrća, uz pomoć korisnih bakterija prelaze u mlečnu kiselinu. Umnožavanjem laktobacila u fermentisanom povrću, podržava se produkcija brojnih korisnih enzima, kao i prirodnih antibiotika. Ove korisne bakterije pomažu varenje i jačaju imune funkcije. Takođe, obezbeđuju dodatne količine vitamina B kao i omega 3 masnih kiselina, potpomažući borbu protiv patogenih bakterija.
Povrće fermentisano na prirodan način, kao što je kiseli kupus, pomaže nam pri varenju, regulisanju nivoa šećera u krvi kao i snižavanju arterijskog pritisaka.
Takođe, i sušeno voće poput šljiva, kajsija, smokava nam može pomoći pri varenju. Šaka sušenog voća na dan može nam odagnati problem konstipacije.
Kompot od dunja je tradicionalno sredstvo u borbi protiv stomačnih tegoba, a kako ovo voće obiluje vitaminom C jasno je zašto je neizostavan deo polica za zimnicu.

Pet saveta za uspešno pravljenje zimnice
Da bi nam konzervirana hrana koju smo sa puno pažnje i ljubavi spremali ostala dobra tokom cele zime važno je da obratimo pažnju na sledeće:
- Pažljivo birajte plodove. Za pripremu zimnice se koriste samo celi i zdravi plodovi, u suprotnom rizikujemo da nam jedan “načet” plod pokvari celu turu npr. ajvara,
- Higijena mora da bude besprekorna. Plodovi moraju biti dobro oprani čistom vodom. Posude u kojima se priprema hrana moraju biti izuzetno čiste, površine dezinfikovana kao i ruke domaćice. Tegle u koje se sipa hrana moraju biti sterilisane, ovo se može jednostavno obaviti uz pomoć rerne zagrejane na 100⁰C.
- Biranjem recepata koji su provereni, sa optimalnim količinama šećera, soli i prirodnim začinskim biljem, osiguravamo dobar balans nutritijenata.
- Prilikom konzerviranja hrane, trudite se da odaberete one prirodnije poput pasterizacije ili upotrebite bosiljak koji je prirodni konzervans.
- Tegle sa zimnicom treba skladištiti pravilno, na hladnom i mračnom mestu, lepo obeležene sa datumima kada je napravljena.
Zimnica sa rafova supermarketa
Ukoliko nemamo dovoljno mogućnosti i vremena za pravljenje domaće zimnice možemo li se zadovoljiti onima sa rafova prodavnica?
Proizvođači hrane su svesni da nam nedostaju tradicionalni ukusi te se i sami godinama trude da recepture proizvoda poput ajvara, turšije, kompota i džemova prilagode ukusu koji u nama budi uspomene na detinjstvo i bakinu mirisnu kuhinju. Savremena tehnologija obrade hrane i sve strožiji propisi nam ulivaju poverenje da čak i ove zauvek domaće proizvode možemo konzumirati bez bojazni da budemo razočarani ukusom. Takođe, proizvođači se trude da za svakoga ima po nešto, pa se tako u radnjama mogu naći i džemovi bez šećera, sa alternativnim zaslađivačima, ajvar sa manje soli, manje ulja i sl.
U svakom slučaju, treba se truditi da kupujemo namirnice renomiranih proizvođača, jer je to jedan od garanta za kvalitet proizvoda. Takođe, detaljno čitanje deklaracije nam može pomoći da izbegnemo unos prekomerne količine kalorija u obrocima.