Doktorka Snežana Lešović o problemu gojaznosti dece
Prema poslednjim analizama Ministarstva zdravlja koje su sprovedene u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, svako treće dete u Srbiji je preterano uhranjeno, dok je svako peto gojazno. Navike stečene u detinjstvu, ostaju prisutne tokom čitavog života, ukoliko se na vreme ne reaguje.
Prim. dr Snežane Lešović, pedijatar-endokrinolog i načelnika Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata, navodi da su zdravstveni problemi koje smo nekada očekivali kod odraslih, sada sve češće prisutni kod dece i mladih. Metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, hipertenzija, respiratorni i ortopedski problemi, su bolesti od kojih deca sve više oboljevaju. Pored toga, gojaznost utiče na raspoloženje, dovodi do niskog samopoštovanja i depresije.
Izbalansirana, raznovrsna i umerena ishrana, kao i fizička aktivnost su ključni u prevenciji gojaznosti. Kako bi deca stekla pravilne navike u ishrani, potrebno je da imaju tri glavna obroka i dve užine. Zastupljenost svih grupa namirnica, od žitarica, povrća, voća, mesa, ribe, mlečnih proizvoda, kao i adekvatan način pripreme su bitni kako bi organizam dobio neophodne hranljive materije.
Spoljašni faktori doprinose nastanku primarne nutritivne gojaznosti koja je u 95% slučajeva uzrok gojaznosti, dok su u 5% slučajeva deca gojazna zbog endokrinoloških oboljenja, upotrebe lekova, oboljenja centralnog nervnog sistema i genetskih poremećaja, navodi dr Lešović.
Kako bi se uvele zdrave navike i usvojio zdrav životni stil, potrebno je da roditelji učestvuju u formiranju tih navika kod svoje dece. Izbegavanje grickalica, slatkiša i sokova, pohađanje časova fizičkog vaspitanja u školama, što manje vremena ispred kompjutera, televizora i telefona, ključ su za rešenje problema gojaznosti.